Moderan način života, pored tehnoloških pomagala i olakšica, donio nam je i nov način života koji sa sobom nosi i nove opasnosti po naše zdravlje. Povećana brzina života i rada, produćavanje vremena provedenog na poslu ili povezanog sa poslom, nemogućnost direktnog kontakta sa drugim ljudima i otuđenje od bliskih osoba, stalan pritisak na povećanje efikasnosti i zarade, dovelo nas je do toga da se osjećamo zarobljeno, otuđeno, usamljeno, premoreno, iscrpljeno.Sve to dovodi do toga da se naše tijelo nalazi pod konstantnim pritiskom, u tzv. stanju bijeg ili borba, gdje naš organizam sam pokreće razne sisteme odbrane, lučeći odgovarajuće hormone kojima se bori protiv nevidljivog neprijatelja – stresa.
Stres je današnji neprijatelj broj jedan.
Možda baš vi mislite kako niste pod stresom, ali vaše tijelo može pokazivati nešto sasvim drugačije. Nesanica, slaba koncentracija i glavobolja možda su stres simptomi, a ne simptomi bolesti koje liječite.
Šta je uopšte stres?
Stres je stanje poremećene psihofizičke ravnoteže pojedinca, nastalo zbog fizičke, psihičke ili socijalne ugroženosti pojedinca ili njemu bliske osobe.
Stres faktori mogu biti:
1. Fizički: izloženost jakoj buci, velikoj vrućini ili hladnoći, jakoj boli, prirodnim nepogodama ili katastrofama,
2. Psihički: izloženost raznim međuljudskim sukobima – u porodici ili na poslu, izloženost neuspjesima, psihološkim konfliktima i frustracijama, i
3. Socijalni: izloženost velikim socijalnim promjenama, ekonomskim krizama, ratovima, naglim promjenama društvenih odnosa i sl.
Koje su reakcije našeg organizma na stres?
1. Fiziološke: pojačan rad srca i pluća, povišen arterijski krvni pritisak, povišena razina šećera u krvi, proširene zjenice, povećana mišićna napetost, smanjeno vrijeme zgrušavanja krvi, sužavanje krvnih žila na površini tijela, pojačana mentalna aktivnost.
Ovakve fiziološke reakcije daju organizmu dodatnu energiju za “borbu” ili “bijeg”, kao što su: bolja opskrbljenost krvlju, povećana energija, bolja vidna percepcija, bolja opskrbljenost kisikom, povećana budnost i oprez, smanjena mogućnost krvarenja.
2. Psihičke: emotivne (strah, tjeskoba, potištenost i dr.) i kognitivne (promjene pozornosti, koncentracije i rasuđivanja).
3. Promjene ponašanja – ispoljavaju se u borbi s uzrokom stresa ili bijegom od uzroka stresa.
Kako dijelimo stres prema jačini?
1. Mali svakodnevni stres, tzv. gnjavaže – saobraćajna gužva, nedostatak vremena za obavljanje svih poslova, nesporazumi na poslu, u porodici, sitni kvarovi na automobiliu ili u kući, gubitak ličnih stvari i sl. Ovaj stres nema velik negativni uticaj, na neki su način i dobrodošli jer se na njima učimo kako prevladati stresne situacije.
2. Veliki životni stres – teške bolesti, smrt bliske osobe, gubitak zaposlenja, veliki materijalni gubitak, izloženost dugotrajnoj gladi, prognanstvo i izbjeglištvo. Većina ljudi uspije prevladati ovakav stres nakon nekog vremena, a kod manjeg broja ostaju trajne posljedice.
3. Traumatski životni stres – zarobljeništvo, izloženost nasilju, silovanju, mučenju, prisustvovanje nasilju ili pogibiji bliske osobe.Ovakve stresne situacije nadilaze našu mogućnosti prikladnog suočavanja. Kod većine ljudi rađa se osjećaj bespomoćnosti i nemogućnost racionalizacije i nalaženja dobrog razloga za loše iskustvo koje nam se dogodilo.
Kako prepoznati kada je naša granica psihofizičkog zdravlja narušena?
Znakovi i simptomi stresa:
- Fizički: glavobolje, bol u grudima, kratak dah (zadihanost), lupanje srca, visok krvni pritisak, probavne tegobe, hladne, znojne ruke, umor i nesanica
- Psihički: razdražljivost i zabrinutost, depresija (potištenost), usporeno razmišljanje, osjećaj bespomoćnosti, beznadnost, očaj, osjećaj nesigurnosti, ljutnja i preosjetljivost
- Promjene ponašanja: porast/smanjenje apetita, odugovlačenje, odgađanje donošenja odluka, pojačano pušenje, povlačenje ili izoliranje, iscrpljenost, zapuštanje osobne higijene, smanjenje radne sposobnosti.
Autor:Samir Nisic sva prava zadrzana